НОВЕ КЊИГЕ:

Светислав БасараIntervju: Svetislav Basara, knji`evnik, ambasador SCG na Kipru

 

GOSPODAR FIKTIVNOG SVETA

 

"Pri~e u nestajawu", tako se zvala prva kwiga, a nedavno je iza{la najnovija "Srce zemqe" u izdawu Narodne kwige. U me|uvremenu, pro{le su 22 godine nastajawa i objavqivawa romana, tekstova, kolumni i polemika. Wegova dela su intrigantna, sme{tena u oblak mistike i metafiktivnog, u izmi{qene svetove i zemqe, a on sam neoficijelan, duhovit, sarkasti~an, skandal majstor i qubiteq apsurda.

Ro|en je 1953. godine u Bajnoj Ba{ti i ambasador je na{e dr`ave na Kipru. Iako nerado pristaje na intervjue, deo odmora, koji je sredinom avgusta proveo u ovom delu Zapadne Srbije, poklonio je nama.

Povod za razgovor je Va{ najnoviji roman "Srce zemqe". Da li mo`ete da pribli`ite potencijalnim ~itaocima i publici, temu ovog romana, s obzirom da smo u {tampi mogli da pro~itamo samo par kritika?

Ja nisam pro~itao ni jednu kritiku, mada sam zadovoqan romanom. Tema je fiktivni boravak Ni~ea na Kipru sa svim onim {to to ukqu~uje. Zna~i, treba ga pro~itati, ne vredi opisivati.

Zbog ~ega je roman posve}en Zoranu \in|i}u?

Zato {to me \in|i} mnogo podse}ao na Fridriha Ni~ea. Bio je to ~ovek koji je hteo da promeni mnogo stvari i koji je, na izvestan na~in, zavr{io sli~no kao Ni~e. Zna~i, qudi koji ho}e promene, koji ho}e da u~ine qudima boqe, prolaze veoma lo{e i zato sam roman wemu posvetio jo{ dok je bio `iv.

Kakvo je Va{e stawe duha u odnosu na kritiku, bilo dobru ili lo{u?

Na kritiku? Kada dam sve od sebe u ne~emu {to radim, onda sam zadovoqan. Prema tome, ne interesuje me kritika, bilo pozitivna ili ne. Naravno, u mojoj karijeri bilo je i o{qarewa. Nisam zadovoqan svim svojim kwigama, daleko od toga, ali ovom sam zadovoqan.

Kojim se `anrovima poigravate u ovom romanu?

Mnogim `anrovima. Ima tu izgubqenih pisama, na|enih pisama, izgubqenih i na|enih rukopisa. Poigravam se svime, ~ime se ionako bavim. Boqe je pro~itati, nego da ja prepri~avam.

Gde nalazite inspiraciju za misti~no i metafiktivno? Vi to volite, a sebe nazivate mistikom.

Ne bih ja to rekao. Na `alost, nisam mistik. Nalazim inspiraciju upravo u sivilu, u dosadi koja se {iri svetom. ^ovek mora da izmi{qa svoje svetove, kako bi `ivot napravio malo interesantnijim nego {to jeste.

Na koji na~in izazivate inspiraciju?

Ne znam, to je mnogo komplikovana pri~a, to dolazi odozgo, to se dobija…Nije ne{to {to racionalno dolazi, kao, sad }u da smislim ovu pri~u. Otprilike, okvir pri~e dolazi odozgo.

^iji ste Vi u stvari pisac? Da li mo`e da se ka`e da ste bajnoba{tanski?

Mo`e da se ka`e da sam va{ zemqak, {to nikad nije ni bila tajna i ja veoma volim Bajnu Ba{tu. To je poznato. Ja sam lokal patriota kad do|em ovde. U pisaњu, ne. Nastojim da se bavim univerzalnim temama, tako da sam pisac svih onih koji vole to da ~itaju, a po nacionalnom opredeqewu sam bajnoba{tanin.

Mo`e li da se `ivi od pisawa?

Mo`e. Pa, ceo `ivot `ivim od toga, osim ove dve tri godine koje sam na Kipru.

Kako uop{te izgleda jedan radni dan pisca?

To se nikad ne zna. Na primer, celu no} se ~ita, ponekad se celu no} pije ili {eta, nema tu pravila. Ja sam se, normalno, opredelio za ovu profesiju da ne bih imao pravila.

Gde Vam je najlak{e da pi{ete?

Svejedno mi je potpuno. Samo mi treba jedna sobica i jedan kompjuter~i}, po{to pisawe nije gra|evinski posao pa da trebaju ma{ine…

Nikakvi posebni uslovi?

Nikakvi. Soba, sto i stolica, i to je to.

[ta ~itate?

Veoma ~udne stvari u zadwe vreme. Vrlo malo ~itam beletristiku. ^itam uglavnom kwige koje bi se mogle podvesti pod grani~ne teme. Na primer, zadњa kwiga koju sam ~itao je "Istorija ogledala". Vrlo ~udne stvari me zanimaju, kao {to su Teorije fraktala. Za divno ~udo kako nisam znao matematiku kao dete, a sad me interesuje teorijska fizika. Tako, neke kwige koje nisu ba{ svakodnevne, bez pri~a, mama – tata – neuroze…

Ho}ete da ka`ete, bez likova?

Da, bez likova.

Zna~i, interesuje Vas samo tema?

Da.

Koga volite u srpskoj, a koga u svetskoj kwi`evnosti? Da li postoji kwi`evnost nekog naroda koja vam je posebno draga?

[to se srpske kwi`evnosti, ne bih da nabrajam, jer }e se uvrediti oni koje ne pomenem.

Ali, imate pravo da ka`ete {ta volite?

Dobro, volim Gorana Petrovi}a, Albaharija, rane radove Nemawe Mitrovi}a, onda neke qude koji nisu ba{ u postmodernom kqu~u.

A, u svetskoj?

Beket, Prust, Kafka, latinoameri~ka knji`evnost.

Imate li kultnu knjigu ili pisca?

Da. Kwiga koju povremeno i{~itavam, svakih nekoliko godina, je "U tragawu za izgubqenim vremenom" od Prusta.

Da li Vam je svejedno gde `ivite? Na kom mestu ste najzadovoqniji?

U Bajnoj Ba{ti.

Sigurno?

Da. Nekako mi je najlep{e ovde.

Mo`ete li da prizovete duh Bajne Ba{te s po~etka 70-tih?

A, ne, ne, ne. Samo je geografija ostala iz te Bajne Ba{te. Prepoznatqiva brda, ulice. Nema tog duha. Vremena se mewaju, to se ne mo`e izbe}i.

Koje biste vreme ocenili kao najboqe u svom `ivotu?

Sedamdesete.

Vi ste ambasador na{e dr`ave na Kipru. [ta Vam se tamo svi|a , a {ta ne?

Na Kipru ima mnogo stvari koje su primamqive i koje ~oveku mogu da se dopadnu. Ne dopada mi se beskarajan niz vru}ina koje kre}u krajem maja i traju do kraja oktobra. Ograni~enost na prostorije sa klimom. S druge strane, ima mnogo lepih stvari, odli~no je okru`ewe, to je kolevka civilizacije, Mediteran, tu je Sirija sa svojim blagom i nasle|em, Liban, Turska. Tako, ima, kao i svugde, lepih stvari.

Kao ~ovek koji je potpuno nekonvencionalan i voli apsurd, kako uop{te podnosite tu vrstu posla?

Pa, upravo zato {to je apsurdno. Potpuno je apsurdno da budem u crnom odelu sa karavatom. Ali, ja mogu da plivam i ovako i onako.

Da li ste usamqeni na Kipru? Kako se ose}ate kada pro|u sve obaveze i protokol?

Malo sam usamqen, me|utim, to uop{te nije tako lo{e. Dobro je ponekad biti usamqen. Tu su kwige, internet, uvek radim ne{to.

Svojevremeno ste izjavqivali da pisac treba da bude na dovoqno velikoj distanci od vlasti. Da li je Kipar dovoqno daleko? - Na koji na~in pravite i odr`avate mentalnu distancu?

Kipar je udaqen dve i po hiqade kilometara odavde, zna~i fizi~ka distanca je velika, a mentalna distanca je pa polo`aj ambasadora obavezuje na nepristrasnost. Zna~i, svi na{i gra|ani tamo, o kojima treba da se povede ra~una, za mene su potpuno isti. Motivi zbog kojih sam se ja uop{te bavio politikom, zna~i raskid sa komunisti~kim re`imom, to je obavqeno. Moje politi~ko anga`ovawe je time iscrpqeno.

A, do kada }ete biti na Kipru?

Do kraja mandata, to je jo{ nekih devet meseci.

Koliko je ova vlast sigurna u sebe?

To morate da pitate predstavnike vlasti, a po{to se ja na vlast ne oslawam, zna~i kada se vratim sa Kipra bavi}u se privatnim stvarima koje sam ceo svoj `ivot radio.

Da li ste sigurni u vlast u Srbiji? Kakav je Va{ dodir sa wom?

Znate {ta, moja ose}awa sigurnosti nikad nisam crpeo iz vlasti. Kada sam dobar sa samim sobom, jednostavno kada se koncentri{em, ja se uzdam u Boga i u svoje snage, a ne u vlast, ni u kakve spoqa{we sile. U tom smislu sam se ose}ao isto ili sigurno ili nesigurno u predhodnom komunisti~kom re`imu, i podjednako sigurno i nesigurno za vreme ovog re`ima.

Kakav je kulturni i duhovni nivo na{e nacije?

U`asno lo{. U svakom smislu. Delimi~no zbog objektiвnih stvari i dugog niza godina ispuwenog ratovima, nesigurno{}u, inflacijama. Prvi utisak mi je, kada do|em ovde, da su qudi potpuno opsednuti najvulgarnijim materijalnim stawem `ivota. Nemamo ovo, nemamo ono…Horizonti su jako niski, nije dobra situacija. Me|utim, ne bi trebalo da o~ajavamo, po{to i u ostatku sveta izgleda nije mnogo boqe. Svet je do{ao u fazu kupovina-prodaja, svelo se sve na to, {ta da se radi.

Marketing?

Da, da.

Isticali ste da je du`nost pesnika i pisaca pravqewe skandala, razbijawe u~malosti. Koji je Va{ posledwi skandal, ili, ako ne `elite da odgovorite na to pitawe, recite nam, koji Vam je najdra`i?

Ja sam omatorio za skandale. O~ekivao sam da }e novije generacije pesnika i pisaca da ih prave, me|utim, to su ~inovnici, qudi koji su u strahu, od ne znam ~ega. Vi{e nema lepih skandala. To je stvar pro{losti. Ne mogu da se setim najdra`eg. Svi su mi skandali podjednako dragi.

Na kom je nivou Va{a impulsivnost u ovim godinama, mada Vas i daqe svrstavaju u pisca mlade generacije?

Uh, kamo sre}e! Impulsivnost je i daqe na istom nivou, kao i uvek. Na `alost, druge energije ne prate tu impulsivnost, tako da to vi{e ne ide onako kako je nekad bilo.

Govorili ste da je sklonost Srba ka ~a{ici legendarna. [ta to zna~i?

Zna~i da Srbin pije puno. Da li je to nekakva dr`avna tajna, ili {ta?!

A, {ta zna~i, kada ka`ete da treba na vreme stati?

Treba stati u momentu kada to vi{e ne mo`e da se nosi, i fizi~ki i psihi~ki, svejedno, na bilo kom nivou. Uvek ima alternativni izvor energije, ~itawe…

Mislite da to mo`e da bude adekvatna supstitucija?

Jedna je rakija, ali kad do|e do toga, onda mora da se malo staje.

Kakva je granica izme|u pisawa i svakodnevnog `ivota u Va{em slu~aju?

Stra{na.

U kom smislu?

Kada ~ovek pi{e, naro~ito ve}e delo, roman, tu je gospodar svega. Sve vam tu funkcioni{e onako kako ho}ete. Naravno, u `ivotu to ne ide tako. Uputio bih qude, koje to interesuje, na pesmu Galeb, dekadentnog francuskog pesnika Bodlera. Kad pisac pi{e, on ima krila, ima sve. Kad se vrati u svakodnevicu, to je kupovina cigara, salame…

Da li ste Vi pisac koji do`ivi to {to napi{e ili napi{e ono {to pro`ivi?

Otprilike, ve}inom su to fantazije, izmi{qotine. Ima jedan deo, ali veoma mali, u mojoj literaturi u kojem sam pisao o stvarima koje su mi se doga|ale, ali to je zanemarqivo, pedeset redova od sto stranica. Ja gledam da izmislim neki svet, neku la`nu zemqu, da to ne bude ovo {to je svaki dan.

[ta Vas vi{e fascinira, dobro ili zlo?

Dobro.

Jeste li bili fascinirani i zlom?

Ne. Fasciniran sam ustvari, koliko je lako biti zao, a koliko te{ko biti dobar. Time sam fasciniran, tako da sam danas, i nadam se da }u ostati do kraja `ivota, fasciniran dobrim.

Kakve su Va{e daqe ambicije u pisaњu, politici, `ivotu?

Ambicije su mi vrlo jednostavne.

Da li ste uop{te ambiciozni?

Ne, nikada nisam ni bio. Ovo je ~ist slu~aj. Ambicije su mi da odgajim decu, da lagodno `ivim, da nemam neke probleme, da ba{ ne moram da se mu~im mnogo, niti da mu~im druge, i da napi{em jo{ par kwiga. Jednostavne ambicije

[ta biste promenili u Va{em `ivotu da se ponovo rodite. Kako biste ga `iveli?

Promenio bih sve.

[ta to zna~i, sve?

Ni{ta mi nije bilo dobro.

Ba{ ni{ta?

Ba{ ni{ta.

Sti~em utisak da ste nezadovoqni?

Nisam nezadovoqan, tako je moralo biti, ali kad bih imao ponovo {ansu…

[ta biste voleli da budete?

Pilot ratnog vazduhoplovstva. To mi je uvek bila `eqa, a bojim se letewa. Voleo bih da budem pilot, a pla{im se visine. To je to.

[ta, tako biste u narednom `ivotu le~ili strah?

Pa, verovatno.

Pu{tate li Va{u dobrotu ponekad na slobodu?

Doga|a se.

Kada?

From time to time.

Od ~ega to zavisi?

Od okolnosti.

A, od qudi?

Naravno i od qudi. Gledam, ustvari, kad god mogu da se savladam, da ne budem zao, da budem dobar. Vrlo sam zadovoqan ako savladam `ivotiwu u sebi.

  • Jasmina Petkovi}

  •  

    Izdava~ ka`e da je "Srce zemqe" najboqe Basarino delo do sada. Naslovnu stranu uradio je, nedavno preminuli, akademski slikar мр Zoran Mati}.

    назад